Novembar-301. Stručni sastanak medicinskih sestara i tehničara JZU UKC Tuzla
U mjesecu Novembru održan je 301. Stručni sastanak medicinskih sestara i tehničara JZU UKC Tuzla. Imali smo priliku čuti tri veoma edukativna rada.
Prvu temu pod nazivom „Život sa stomom“ izlagala je Nizama Bećić, medicinska sestra s Klinike za onkologiju i radioterapiju. Stoma je izvedeni otvor na stomaku hirurškim putem s vrlo malim brojem problema, uglavnom su to problemi psihološke prirode, koje mogu biti privremene ili trajne. Kroz rad je prikazana edukacija pacijenata oko zbrinjavanja stome, pravilne ishrane, njege stome, kupanja, znači uopšteno o svakodnevnom životu sa stomom.
„Alogena transplantacija“ drugi je rad predstavljen od strane Maje Hadžikadunić, medicinske sestre s Klinike za hematologiju i transplantaciju matičnih ćelija hematopoeze. Alogena transplantacija matičnih ćelija hematopoeze je transplantacija multipotentne hematopoetske stem ćelije primaocu – pacijentu od srodnog ili nesrodnog podudarnog darivaoca. Znači, tranplantacija ili presađivanje matičnih ćelija je liječenje kojom se bolesne stanice krvi zamjenjuju zdravim. U Klinici za hematologiju i TMĆH JZU UKC Tuzla se primjenjuju visoko sofisticirani modaliteti liječenja, koji podrazumijevaju i alogenu TMĆH, a poseban akcenat se stavlja na kvalitet komunikacije pacijent – medicinski radnik, što je od izuzetne važnosti za tok i uspjeh liječenja pacijenata.
Zadnji rad na temu „Enteralna nutritivna potpora kroničnih i malignih bolesnika“ predstavila je Amra Stuhli, diplomirana medicinska sestra iz Centra za palijativnu njegu i terapiju bola. Cilj nutritivne podrške je optimalna prehrana domaćina, a minimiziranje bilo kakve prehrane tumorskog tkiva. Zato se preporučuje uzimanje hrane bogate mastima a siromašne ugljikohidratima. Preporučije se unošenje i do 50% kalorija putem masti. Zato su osnovne karakteristike kod starijih pacijenata s oslabljenim apetitom, gubitkom težine i nakon traume visokokalorične,visokoproteinske tekuće hrane s dodanim vlaknima za potpunu, uravnoteženu prehranu, koje moggu koristiti I pacijenti s ranama koje sporo zarastaju, pacijenti s hroničnim bolestima I hirurški pacijenti u peri-operativnom razdoblju.
Nastavljeni radovi na implementaciji energijske efikasnosti u UKC Tuzla
Nakon implementacije projekta energijske efikasnosti na objektu Gradina u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla pristupilo se pripremi projektne dokumentacije za isti projekat na Klinici za dječije bolesti. Projekat se finansira sredstvima Vlade Tuzlanskog kantona preko Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice, a detaljan energijski pregled finansirao je UNDP.
Po sticanju uslova započeti su radovi na zamjeni 200 vanjskih otvora, vrata i prozora Klinike za dječije bolesti. S obzirom da se radi o ugradnji stolarije sa termo mostom i termoizolacionim staklom poboljšat će se termičke karakteristike i uslovi boravka pacijenata i osoblja. Prema predviđenom planu završetak radova se očekuje u toku naredna dva mjeseca.
Klinika za dječije bolesti, od početka godine, obnovila je kadar i uložila znatna sredstva u nabavku medicinske opreme. Nabavljena su 3 najsavremenija respiratora, te 7 inkubatora za Odjeljenje intenzivne terapije. Donacijom Vlade Japana obezbjeđen je jedan inkubator, topli sto i nekoliko infuzionih pumpi.
Klinika za dječije bolesti tokom 2018. godine dobila je i novi operacioni trakt u čije je opremanje Univerzitetski klinički centar Tuzla uložio oko 1 milion KM.
Udruženje “Srcem za djecu oboljelu od raka Federacije BiH" doniralo je opremu za Odjeljenje hematologije i onkologije, te obezbjedilo sredstva za adaptaciju ambulante za hematološke i onkološke pacijente.
Također, na ovoj klinici u toku ove godine završena je treća, od četriri faze, adaptacije specijalističko-konsultativnih ambulanti sa dnevnom bolnicom i Odjeljenjem za pulmologiju i kardiologiju, u sklopu projekta “Za ljepši osmjeh dječiji”, koji se radi u saradnji sa Fondacijom Junuzović i Radio Kameleonom, a čija je vrijednost oko 100 000 KM.
U narednom periodu planirano je da se obezbjede i sredstva za utopljavanje klinike što bi podrazumjevalo postavljanje nove fasade, kao i nastavak akcije “Za ljepši osmjeh dječiji” pri čemu bi se obezbjedila sredstva za adaptaciju preostalih bolničkih odjeljenja.
OBAVJEŠTENJE ZA JAVNOST-Adaptacija objekta Klinike za dječije bolesti JZU UKC Tuzla
Poštovani,
Ovim putem Vas obavještavamo da će zbog izvođenja radova na adaptaciji objekta Klinike za dječije bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla u narednih mjesec dana doći do određenih izmjena u režimu rada na ovoj klinici, s obzirom da će prostorni kapaciteti biti ograničeni. Proces rada na Klinici za dječije bolesti će biti organiziran na način koji će osigurati da zdravstvene usluge koje se pružaju na klinici ne budu uskraćene niti jednom pacijentu kojem one budu neophodne.
Molimo građane za strpljenje i razumijevanje zbog navedenih okolnosti.
Unaprijed hvala.
S poštovanjem,
Služba za komunikacije
Sektor za informacione tehnologije
JZU UKC Tuzla
e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Svjetski dan borbe protiv moždanog udara
Moždani udar je teško neurološko oboljenje i dešava se iznenada. Svugdje u svijetu 29. Oktobar se obilježava kao Svjetski dan borbe protiv moždanog udara.
Prema riječima načelnika Klnike za neurologiju UKC Tuzla, prof. dr. Dževdeta Smajlovića „Klinika za neurologiju svake godine prima preko 1.600 pacijenata, od toga preko 1.000 pacijenata godišnje sa moždanim udarom. Kod moždanog udara bez obzira na tip vrijedi pravilo jedne trećine. U prvih nekoliko mjeseci jedna trećina pacijenata umire, jedna trećina pacijenata ima izraženu onesposobljenost, a svega jedna trećina se vrati na stanje kakvo je bilo prije.“
Moždani udar godišnje u svijetu uzrokuje više od 5 miliona smrtnih slučajeva, što znači svakih 6 sekundi neko u svijetu dobije moždani udar, koji se nalazi na drugom mjestu kao vodeći uzrok smrtnosti, a na trećem kao uzrok onesposobljenosti.
„Sve se događa kao grom iz vedra neba. Posljedice zavise od dijela mozga koji je pogođen, uopštenog zdravstvenog stanja, da li je začepljenje krvnog suda pucanje ili krvarenje, javlja se gubitak svijesti, glavobolja i tako dalje, jako je mnogo simptoma“, izjavila je šefica Odjela za cerebrovaskularne bolesti Klinike za neurologiju prof. dr. Mirjana Vidović.
Zbog svega navedenog jasno je da je prevencija o vlastitom zdravlju veoma bitna. Na neke faktore rizika ne možemo uticati, a to su spol, dob, nasljedni faktor i pozitivna porodična anamneza. Ali, ipak postoje na koje mi možemo uticati, a to su upotreba alkohola, pušenje, loše prehrambene navike, stres i fizička neaktivnost.
„Najznačajniji faktor za nastanak moždanog udara je hipertenzija. Osobe s povišenim krvnim pritiskom imaju veći rizikofaktor za nastanak moždanog udara. Drugi rizikofaktor je poremećaj srčanog ritma, a treći pacijenti oboljeli od šećerne bolesti“, rekla je doc. dr. Biljana Kojić.
Na Klinici za neurologiju UKC Tuzla djeluje posebna Jedinica za liječenje moždanog udara zahvaljujući kojoj je broj pacijenata kojima je spašen život povećan.
O značaju i ulozi medicinske sestre govorila je glavna sestra klinike, Alma Vuleta, koja je istakla da se uz liječenje na Klinici za neurologiju promovira i način zdravog življenja.
Prema posljednjim podacima na Klinici za neurologiju UKC Tuzla stopa mortaliteta od moždanog udara iznosi 28 posto.
300-ti Stručni sastanak medicinskih sestara i tehničara
300-ti po redu Stručni sastanak medicinskih sestara i tehničara JZU UKC Tuzla održan je u amfitetatru Klinike za interne bolesti, uz prisustvo velikog broja kolegica i kolega.
Prvu temu pod nazivom: “ Tm Ventriculi – Naša iskustva u posljednje tri godine“, predstavila je Samra Osmančević, diplomirana medicinska sestra s Klinike za hirurgiju. Karcinom želuca je drugi najčešći uzrok karcinoma u svijetu, a 85% od njih su adenokarcinomi želuca, dok 15% su limfomi, gastrointestinalni stromalni tumori (GIST) i leomiosarkomi. Operacije na želucu su četvrte po redu zastupljene operacije u hirurgiji, sa predominacijom muškog spola. Uzrok nastajanja karcinoma želuca je nepoznat, ali se zna daodređena vrsta prehrane može doprinijeti njegovom razvoju. Tu se najčešće spominju : dimljena i jako zasoljena hrana (meso i riba), konzervansi iz hrane, nitrati i nitriti, alkohol i pušenje, pretilost i metabolički sindrom, infekcija Epstein-Barrovim virusom, te samački način života, niži obrazovni i ekonomski status. Među osnovne simptome oboljenja na želucu spadaju: gubitak tjelesne težine, neuredne stolice, nadutost nakon obroka i dugotrajni osjećaj opće slabosti i umora. Najpouzdanija metoda da bi se uspostavila konačna dijagnoza karcinoma želuca je gastroskopija sa višestrukom biopsijom.
Tokom trogodišnje analize došli su do zaključka da je izvršeno ukupno 123 operacija na želucu. Od 123 pacijenta ukupno, većina je pripadalo muškom spolu tj. 75 pacijenata, a njih 48 pripadalo je ženskom spolu.
Drugu temu pod nazivom: „Cough assist – Tretman i njega u bolničkim uslovima“ predstavila nam je Muharema Spahić, medicinska sestra s Klinike za dječije bolesti, Odjeljenje za pulmologiju i kardiologiju. Na samom uvodu je naglasila da nedostatak kiseonika zbog otežanog disanja dovodi do teškog oštećenja disajne funkcije što se naziva respiratorna insuficijencija. Kod osoba sa neuromišićnim bolestima ovaj problem najčešće nastaje u toku infekcija disajnih organa. Većina osoba smatra kašalj kao smetnju, ali zapravo on ima vrlo važnu ulogu u respiratornom sistemu. Bez kašljanja, pluća i disajni put zadržavaju višak sekrecije, što stvara zrelu okolinu za rast infekcije, dovodi do upale i povećava rizik za nastanak nekih drugih oboljenja. Cough assist aparat pospješuje iskašljavanje sekreta tako da disajni putevi budu čisti, što smanjuje rizik za nastanak infekcije i namijenjen je za periodične terapijske preglede. Ovaj aparat pomaže djeci sa oštećenjem funkcije disajnih puteva, a tretmani uključuju četiri ili pet ciklusa udisanja, izdisanja i pauziranja.
Obilježavanje Svjetskog dana srca
Klinika za Invazivnu kardiologiju UKC Tuzla i ove godine obilježava Svjetski dan srca s namjerom da informiše građane o rasprostranjenosti oboljenja srca i krvnih sudova. Kardiovaskularne bolesti su oboljenja koja obuhvataju srce i krvne sudove. Stoga svaki građanin treba da vodi računa o svom srcu.
Prema riječima načelnika Klnike za invazivnu kardiologiju, doc. dr. Elmira Jahića „U Bosni i Hercegovini smrtnost od posljedica kardiovaskularnih bolesti iznosi 50 posto, što znači u prosjeku svaki drugi čovjek, dok je u svijetu taj udio 30 posto. To je bolest modernog doba, nezdravog načina života, bolest odsustva zdravstvene kulture i zdravstvene prosvijećenosti.“
Većina kardiovaskularnih bolesti se može prevenirati poduzimanjem jednostavnih svakodnevnih promjena kao što su zdravija ishrana i konzumacija pića, povećanje tjelesne aktivnosti i prestanak pušenja.
˝Ranije se mislilo da osoba mlađa od 40 godina ne može imati infarkt srca, ali to se događa. U odnosu na neke ranije decenije zaista imamo relativno veliki broj mladih pacijenata. Imamo pacijente koji su 1996. godište, a hospitalizirani su zbog akutnog infarkta miokarda. Opet je najodgovorniji nezdrav način života. Prije četiri godine smo imali 270 stentiranih pacijenata, dok se prošle godine taj broj povećao na 600. Kada je riječ o implantaciji pacemakera u 2013. godine smo imali skoro 140, a 2017. godine 230.“ zaključio je doc. dr. Jahić.
Zemlje koje imaju kvalitetan program primarne prevencije kardiovaskularnih bolesti imaju znatno manju stopu smrtnosti. Poruka treba biti u tome da svako od nas učini što više može za sebe i za svoje srce.
Časopis KZT TK
