8. KONGRES KARDIOLOGA I ANGIOLOGA BIH I 4. KONGRES MEDICINSKIH SESTARA I TEHNIČARA BIH

Detalji

Datum objavljivanja ponedjeljak, 19 februar 2018 10:03

Sarajevo, 20. - 23. Septembar 2018. godine

Hotel Hills

VIŠE O 4. KONGRESU MEDICINSKIH SESTARA I TEHNIČARA BIH

292. Stručni sastanak medicinskih sestara/tehničara

Detalji

Datum objavljivanja ponedjeljak, 05 februar 2018 10:14

U prepunom amfiteatru Klnike za interne bolesti JZU UKC Tuzla 02.02.2018. godine održan je 292. Stručni sastanak medicinskih sestara/tehničara. Prisutnima su bila predstavljena dva zanimljiva stručna rada.

Prvu temu pod nazivom „Karakteristike padova hospitaliziranih pacijenata“ nam je predstavila diplomirana medicinska sestra Amra Fišeković s Klinike za plućne bolesti. Pad pacijenta je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji definisan kao: „događaj koji je doveo do toga da se pacijent nehotično zatekao na zemlji, podu ili drugoj nižoj površini”. Sestra Fišeković je naglasila da pad pacijenta u zdravstvenim ustanovama  spada u grupu neželjenih događaja, te je bitan indikator sigurnosti pacijenata u zdravstvenim ustanovama. Također, broj padova ovisi od tipa bolnice i populaciji pacijenata (npr:neurohirurgija, neurologija i interna medicina imaju najveću stopu pada u bolnicama, dok hirurške i intenzivne njege imaju niže stope pada od  ostalih jedinica). Kroz rad su analizirani i predstavljeni podaci pada pacijenta unutar JZU UKC Tuzla,  u periodu od 2014. do 2016. godine, gdje je bilo 256prijavljenih incidentnih situacija, od toga muskaraca je bilo 138 ili 54 %, a zena 118 ili 46 %.

Na kraju je zaključeno da epidemiološki profil 3 god. analize pacijenata sa padom ukazuje da su to većinom osobe starije životne dobi, bez razlike između muškaraca i žena.

„Respiratorna njega oboljelih od cerebrovaskularnih bolesti u jedinici za liječenje moždanog udara“ druga je tema koju nam je predstavio medicinski tehničar Amel Husejnović s Klinike za neurologiju. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije moždani udar  je naglo nastali žarišni ili rjeđe globalni gubitak moždane funkcije/funkcija sa simptomima koji traju duže od 24 sata ili dovode do smrti, a može se objasniti samo poremećajem moždane cirkulacije, odnosno perfuzije. Tehničar Husejnović je prikazao da moždani udar nastaje zbog ishemije (nedostatak protoka krvi) ili krvarenja (isticanja krvi), te se prema mehanizmu nastanka dijeli na: infarkt mozga, intracerebralno krvarenje i subarahnoidalno krvarenje. Naveo je i osnovne simptome moždanog udara kao što su: trnjenje usana, jezika ili jedne polovine lica ili tijela, smetnje vida, smetnje govora, gubitak snage u jednoj ruci ili nozi, te iznenadna i jaka glavobolja, kakva se do tada nikada nije javila. Treba naglasiti da je moždani udar hitno stanje i zahtijeva zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi.

Kao komplikacija moždanog udara pneumonija je na drugom mjestu. Kod 30% oboljelih od moždanog udara se razvija u prvih 24 sata zbog neuroloških simptoma, a u narednih 4-7 dana je veliki rizik za njen razvoj  zbog uticaja  mikroorganizama iz okoline.