petak 18 apr 2025

Dvije aktuelne teme Zavoda za mikrobiologiju i Klnike za invazivnu kardiologiju

Početak 2018. godine obilježio je nastavak edukacije medicinskih sestara/tehničara na JZU UKC Tuzla. Dvije veoma aktuelne teme prezentovane su na 291. Stručnom sastanku medicinskih sestara/tehničara.

„MIKROBIOLOŠKA DIJAGNOSTIKA LAJMSKE BOLESTI“ bila je prva tema, koju nam je prezentovala Ševala Mehičić, laboratorijski tehničar Zavoda za mikrobologiju UKC Tuzla. Lajmska borelioza je infektivna bolest koju uzrokuju spirohetalne bakterije iz roda Borrelia, a koju prenose krpelji i do sada je prepoznat 21 uzročnik Lajmske bolesti. Jedan od prvih simptoma je stvaranje papule na mjestu ujeda, karakterističan okrugli osip, koji može proći neprimjećen, a praćeno je simptomima gripe kao što je povišena tijelesna temperatura, mučnina, slabost, umor. Lajmsku bolest nazivaju "velikim imitatorom" budući da njeni simptomi vrlo često podsjećaju na simptome drugih bolesti. Ono što je važno naglasiti jest da simptomi lajmske bolesti mogu biti pojedinačni, oskudni, vezani za jedan organ ili pak multiorganski, a u slučaju infekcije se ne moraju pojaviti svi. Liječenje lajmske bolesti provodi se antibioticima i ono je efektivnije u prvoj, akutnoj fazi bolesti, dok hronična lajmska bolest može biti teža za liječenje, te se vrlo često tretman mora ponoviti, jednom ili više puta.

 

 

 















„ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENTA NAKON IMPLANTACIJE ICD-a“ druga je tema prezentovana od Dejana Kovačevića, diplomiranog medicinskog tehničara Klinike za invazivnu kardiologiju UKC Tuzla. ICD je ugradbeni kardioverter defibrilator, ustvari uređaj koji služi za otkrivanje i trenutačno prekidanje zloćudnih poremećaja srčanog ritma. To je uređaj dimenzija otprilike 6x5x1,5cm i  sastoji se od generatora i elektroda koje se postavljaju u srce. Ugradnja ICD-a mali je operativni zahvat koji izvodi liječnik specijalist (invazivni kardiolog, elektrofiziolog ili kirurg), medicinska sestra/tehničar i programer u sterilnim uvjetima u angio sali. Ugradnja ICD-a izvodi se najčešće u lokalnoj anesteziji, ili po potrebi u dubokoj sedaciji ili općoj anesteziji i traje oko 60-90 minuta. Nakon ugradnje ICD-a potrebno je dolaziti na redovite preglede, koji se obavljaju svakih 3-6 mjeseci. ICD je uređaj koji radi na principu bežične tehnologije.

U JZU UKC Tuzla upriličen novogodišnji prijem za novinare

Menadžment JZU UKC Tuzla upriličio je 27.12.2017. godine  prijem za novinare. Direktor JZU UKC Tuzla doc. dr. Nešad Hotić tokom razgovora sa novinarima istakao je da su u 2017. godini u JZU UKC Tuzla primjenivane savremene i visokosofisticirane dijagnostičke procedure, uvedene nove operativne metode, ali i vršena kontinuirana edukacija kadra.

Tokom 2017. godine broj pregleda i usluga je povećan za 189.787 u odnosu na 2016. godinu. Broj ambulantnih operacija u odnosu na predhodnu godinu povećan je za 577 pacijenata, broj operacija za ležeće pacijente povećan za 318 pacijenata, dok je broj liječenih pacijenata veći za 200. 

Direktor Hotić je napravio osvrt i na nove procedure, smanjene liste čekanja, kao i na nabavku nove medicinske opreme i brojne radove koji su u tekućoj 2017. godini bili izvođeni na adaptacijama i rekonstrukcijama pojedinih klinika.

U toku 2017. Godine JZU UKC Tuzla je bio organizator preko 20 stručnih događaja sa više od 10.000 domaćih i međunarodnih učesnika. Tokom godine organizovano je i 5 ultrazvučnih škola, a jednom mjesečno se održavaju sastanci na kojima se prezentuju rezuzltati rada klinika, kao i stručni sastanci medicinskih sestara i tehničara. 

Prioritet za 2018. godinu je uvođenje novih procedura, prijem novog medicinskog kadra, osavremenjavanje opreme i prostora. Novogodišnji prijem je bio i prilika za dodjelu zahvalnica medijskim kućama, koje su u toku godine blagovremeno i objektivno izvještavali o događajima u JZU UKC Tuzla.

Klinika za plućne bolesti UKC Tuzla izdala saopštenje građanima povodom aerozagađenja

Sitne čestice (PM2.5)  u plućima dovode do  pojave  i pogoršanje astme, HOPB-a i  raka  pluća. 

U kardiovaskularnom  sistemu uzrokuju: srčane aritmije, ishemijske bolesti srca, kongestivno zatajenje srca a na nervnom sistemu moždane udare. 

Lebdeće čestice < 10 μm pojačavaju respiratorne simptome, povećavaju pojavu obolenja od astme i  smrtnost od raka pluća i kardiovaskularnih bolesti. Ozon smanjuje plućnu funkciju i povećava pojavu obolenja od astme.  Azot dioksid  dovodi do  pogoršavanje astme i HOPB-a. Dovodi do  kardiovaksularnih i cerebrovaskularnih oboljenja (aritmije srca, ICV-a). Sumpor dioksid  znatno utiče na respiratorni sistem i plućnu disfunkciju, pogoršavanje astme i hroničnog bronhitisa te uzrokuje  upalu respiratornog trakta,  pogoršanje srčanih oboljenja, povećava  rizik ICV-a.   i smrtnost od raka. Ugljen monoksid: pojačava respiratorne simptome i  smanjuje plućnu funkciju.

Zbog aerozagađenja unutrašnjeg i vanjskog okoliša najugroženija su djeca do 5 godina starosti, starije osobe preko 60 godina , hronični plućni  i srčani bolesnici.

Preporuke građanima:

izbjegavati boravak u aerozagađenim sredinama, naročito u danima sa visokim koncentracijama štetnih čestica i gasova, Smanjiti kretanje i boravak vani, ukoliko je neophodno koristiti maske. Provjetravanje  i dobra ventilacija životnih i radnih prostora zbog unutrašnjeg  aerozagađenja. Redovne vakcinacije rizičnih grupa (influenca, pneumokok...). Uzimanje dovoljne količine tečnosti, vitamina i minerala. Adekvatno oblačenje. Redovne kontrole hroničnih bolesnika.

U slučaju pojave bilo kakvih simptoma blagovremeno se javiti ordinirajućem ljekaru ili specijalisti pneumoftiziologu,  internisti kardiologu, pedijatru,  neurologu...

Zagađenje zraka ostavlja dugoročne posljedice naročito na hronične plućne bolesnike koji boluju od astme i hronične obstruktivne plućne bolesti i bolesnike koji boluju od kardio-cerebro vaskularnih bolesti. Prema međunarodnoj Agenciji za istraživanje raka  štetne čestice i gasovi u zraku  su potvrđeni kancerogenici koji ovisno od koncentracije  i dužine ekspozije urokuju rak pluća.

Aerozagađenje se smatra jednim od uzroka porasta incidence i prevalence u svijetu; astme, HOPB-a, karcinoma pluća, upala gornjih i donjih disajnih puteva, alergija  i povećane stope smrtnosti.