Kontinuirana edukacija medicinskih sestara/tehničara na JZU UKC Tuzla
- Detalji
- Datum objavljivanja ponedjeljak, 09 oktobar 2017 09:34
U petak je 06.10.2017. godine održan 288. po redu Stručni sastanak medicinskih sestara/tehničara JZU UKC Tuzla. U prepunom amfiteatru Klnike za interne bolesti zaposlenicima su predstavljena dva stručna rada.
Prvu temu pod nazivom „Ulcerozni kolitis i kronova bolest“ izlagala je Adela Hadžić, medicinska sestra s Klinike za hirurgiju. Opšti termin koji uključuje ulcerozni kolitis i Kronovu bolest je upalna bolest crijeva, a posljedica je upala debelog ili tankog crijeva. Kod ulceroznog kolitisa bolest počinje u rektumu i može zahvatiti cijelo debelo crijevo, dok Kronova bolest može da zahvati bilo koji segment digestivnog trakta, od usta do anusa. Prema riječima sestre Hadžić osnovni simptomi i znaci bolesti su: povišena temperatura praćena umorom i gubitkom na težini, proliv, opstipacija, krv u stolici itd. Prema dosadašnjim istraživanjima treba naglasiti da pretežno obolijevaju mlađi ljudi, naročito muškarci .
Treba znati da ne postoji lijek za Kronovu bolest i ulcerozni kolitis, jer su to hronične bolesti s kojima će se osobe nositi cijeli život, a glavni cilj terapije je kontrola upale i simptoma.
„Mehanička ventilacija kod djece u kućnim uslovima“ druga je tema koju nam je predstavila Hazba Sejdin, medicinska sestra s Klinike za dječije bolesti. Zadnjih godina sve više raste broj djece s hroničnim plućnim bolestima, koje zahtijevaju respiracijsku potporu. Treba naglasiti da je mehanička ventilacija postupak koji omogućava pružanje umjetne potpore izmjeni plinova, u slučajevima kada se spontanim disanjem ne može osigurati zadovoljavajuća minutna ventilacija. Mehanička ventilacija se izvodi pomoću posebnih uređaja – ventilatora. Kroz svoj rad sestra Sejdin je prikazala program dugotrajne mehaničke ventilacije u kućnim uslovima. Pošto se radi o djeci, majka je ta osoba kojoj pripada uloga njegovateljice, te je izvršena edukacija majki. Zdravstvena njega ove djece iziskuje velika finansijska ulaganja od strane zdravstvenog sistema, ali i samih roditelja. Djeca svakih šest mjeseci dolaze na redovnu kontrolu kada se izvrši procjena djetetovog zdravstvenog stanja, i što je najvažnije dosad nije bila nijedna rehospitalizacija.
Osnovni problem je što intenzivno liječenje u kućnim uslovima zahtjeva velike materijalne troškove, a to će u budućnosti predstavljati veliki problem porodicama vitalno ugroženih pacijenata, zaključila je sestra Sejdin.
